Ukazanja Blažene Djevice Marije - Između povijesti, vjere i teologije

datum: 09.09.2008.

Lourdes, (IKA) - "Ukazanja Blažene Djevice Marije - Između povijesti, vjere i teologije", tema je 22. mariološko-marijanskoga međunarodnoga kongresa koji je od 4. do 8. rujna održan u Lurdu u organizaciji Papinske međunarodne marijanske akademije, Francuskoga mariološkoga društva i lurdskoga svetišta. Na skupu se o ukazanjima Blažene Djevice raspravlja s ekzegetskoga, teološkoga, povijesnoga, pravnoga i znanstvenoga gledišta. U sklopu susreta koji završava 8. rujna, priređuje se i ekumenski okrugli stol na kojemu sudjeluju katolički, pravoslavni i protestantski predstavnici.
U razgovoru za Radio Vatikan, kardinal Paul Poupard, umirovljeni predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu i posebni izaslanik Svetoga Oca, istaknuo je da je cilj kongresa poduprijeti marijansku pobožnost kojom se Crkva obraća Presvetoj Majci Isusovoj, jer marijansku pobožnost treba sve više produbljivati i potvrđivati teološkim istraživanjem. Kongres pruža prigodu i mogućnost da se raspravlja o marijanskom nauku te da se usvoji življa svijest o religiji, čvršća vjera i odlučnije nakane, rekao je kardinal. Međunarodni skup savršeno se uklapa u 150. obljetnicu lurdskih ukazanja, jer ujedinjuje povijest, vjeru i nauk. Riječ je o temeljnom razmišljanju o povijesti, vjeri i teologiji, koje se zbiva neposredno prije Papina hodočašća u Lurd. Skup se, dakle, održava kako bi se pripremilo duhovno ujedinjenje s apostolskim pohodom Benedikta XVI. koji u Lurd stiže po završetku marijanskoga kongresa. Marijanska pobožnost se nakon lurdskih ukazanja ne samo učvrstila nego i produbila. Ovo je drugi kongres koji se održava u Lurdu, prvi je održan godine 1958. na temu "Marija i Crkva" i otvorio je put osmom poglavlju saborske konstitucije "Lumen Gentium", posvećenom Marijinu otajstvu u srcu Crkve, rekao je kardinal. Na pitanje što Marijino štovanje govori današnjem čovjeku, kardinal je odgovorio kako ono otkriva svu Marijinu osobnost, ženu vjere, euharistijsku ženu, kako ju je nazvao sluga Božji papa Ivan Pavao II. Što se više štuje Marija, više se časti otajstvo Isusa, njezina božanskoga Sina kojeg nam je darovala kao Sina Božjega, utjelovljena poradi nas. Štovanjem Marije produbljuje se veliko Kristovo otajstvo, zaključio je kardinal Poupard.
Kongres je okupio najpoznatije stručnjake s područja teologije, povijesti umjetnosti, književnosti i etnologije iz čitavoga svijeta, među kojima su i članovi Hrvatske jezične sekcije Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad kongresa odvija se prije podne u zajedničkim sjednicama, a u popodnevnim satima u 15 jezičnih sekcija, među kojima je hrvatska i slovenska. Na čelu hrvatske jezične sekcije je predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a na programu su predavanja o temama: Teološko značenje marijanskih ukazanja (Ivan Dugandžić), Ukazanja u životu sv. Franje Asiškoga i nekih franjevačkih svetaca (Gabrijel Jurišić), Ilača kao marijansko svetište (Ivan Karlić), Popijevke bl. Djevici Mariji Lurdskoj, Fatimskoj i Međugorskoj u hrvatskim molitvenicima i pjesmaricama 19. i 20. stoljeća (Katarina Koprek), Privatna objava u teologiji kršćanskog Istoka i Zapada (Vlado Košić), Izvorna marijanska svetišta u Hrvata vezana uz ukazanja (Petar Lubina), Ikonografski prikazi Gospe Lurdske (Vinicije Lupis), Prikaz kulta Gospe Lurdske u hrvatskoj duhovnoj književnosti (Hrvojka Mihanović Salopek), Međugorska ukazanja i svjetska crkvena javnost, stav crkvenih dostojanstvenika (Edo Peričić), Pastoralno značenje ukazanja: jačanje i aktualiziranje vjere, hodočasnici i njihova pastoralna skrb (Bruno Pezo), Ukazanja u Međugorju i teologija (Adalbert Rebić) i Štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. st. (Manda Svirac).