datum: 27.03.2016.
Središte je liturgijske godine Kristova muka, smrt i uskrsnuće, u bogoslužju Crkve nazvano pashalnim ili vazmenim otajstvom. To sveto trodnevlje Krista raspetoga, pokopanog i uskrsloga župljani župe Međugorje proslavili su zajedno s domaćim i stranim hodočasnicima. Liturgijska slavlja cijelog Velikog tjedna, a osobito triju velikih dana, od večeri Velikoga četvrtka do Uskrsne nedjelje, pretvorila su čitavi prostor oko crkve sv. Jakova u molitveni prostor. Na Veliki četvrtak liturgiju u župnoj crkvi predvodio je fra Ivan Dugandžić u koncelebraciji s 33 svećenika. Na Veliki petak, od ranih jutarnjih sati, vjernici su se, u većim ili manjim skupinama, uspinjali na Križevac, moleći u različitim jezicima Križni put. U podnožju Križevca u 11 sati započela je središnja pobožnost Križnoga puta za župljane i hrvatske hodočasnike. Popodnevna molitva krunice bila je u 17, a bogoslužje Velikoga petka, koje je predvodio fra Hrvoje Miletić, u 18 sati. Velika subota, kao što je to u Crkvi običaj od najstarijih vremena, bijaše i u Međugorju dan tihe molitve u crkvi, na prostoru oko crkve, Podbrdu i Križevcu. Sa spuštanjem mraka, u 20 sati, započela je molitvena priprava na Vazmeno bdijenje, „majku svih vigilija“. To sveto noćno bdijenje, s početkom u 21 sat, u suslavlju 34 svećenika i uz mnoštvo vjernika, predvodio je fra Stanko Ćosić. Veliki tjedan u Međugorju bio je u znaku ispovijedi. Naime, domaći i strani hodočasnici, koji su svakodnevno pristizali, u velikom su broju pristupili sakramentu pomirenja. Na Uskrs su se svete mise slavile po uobičajenom blagdanskom rasporedu.Treba spomenuti kako je i ove godine sav liturgijski program prevođen na mnoge jezike. (slike)
