Nadahnuto govorio o Međugorju

datum: 27.04.2005.

Milan Vuković, doktor prava, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske izjavljuje: «Kao kardinal, Joseph Ratzinger nikada nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja». (Vjesnik, Srijeda, 27. travnja 2005.)

«Teško je vjerovati da bi ime mjestašca u zabiti hercegovačkog kamenjara ikada postalo top-temom Globusa da nije u Rimu za nasljednika pape velikog Ivana Pavla Drugog izabran Joseph Ratzinger, koji je uzeo znakovito ime – Benedikt Šesnaesti. Novinar ne zadire u vrhnaravnu bit zbivanja u Međugorju koja su potresla vjernički svijet planetarno, s više od četrdeset milijuna posjetitelja do današnjeg dana, nego iz prve ruke, metodom istrgnuta navoda, urbi et orbi, javlja: »Novi papa protivnik Međugorja«.

Taj naslov zauzima veliki dio naslovnice i cijelih dviju stranica nad tekstom koji se citira: »Posebnim je pismom o Međugorju, 8. XI. 1995. godine upozorio na zakon Crkve, poručivši: "Za mjesto ukazivanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena"«.

Iako novinar dodaje da je kao kardinal i prefekt Kongregacije za nauk vjere donio nekoliko bitnih odluka u vezi s Međugorjem, ne navodi niti jednu drugu osim navedene rečenice. Shvaćam da je novinar slobodan iznositi ono što on smatra bitnim i važnim, ali ta sloboda ne smije iskriviti slobodu čovjeka i pravo da bude pravilno informiran istinom a ne »istinom novine«.

Kao kardinal Joseph Ratzinger na dužnosti prefekta Kongregacije za nauk vjere nikada i nigdje nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja, fenomena koji je povezao svijet zato što je Međugorje – zahvat Božji a ne ljudski!

Kao odvjetnik branio sam fra Jozu Zovka koji je 1981. bio optužen u Mostaru zbog, navodnog, njegova udjela u montiranju tog fenomena. O svojim zapažanjima o imbecilnoj optužnici i njezinu rezultatu objavio sam dvije knjige: »Čl. 133 KZ SFRJ nad Međugorjem« (1990.) i »Obdareni milošću – Dvadeset godina poslije procesa fra Jozi Zovku« (2000.).

Opisujem tu izjavu kardinala Ratzingera u kontekstu razgovora predsjednika Tuđmana u biltenu svetišta Press Bulletin br. 61, koji je tada posjetio Međugorje i na pitanje novinara rekao: »Ponavljam da mi je prilikom mog zadnjeg razgovora s njim papa Ivan Pavao Drugi rekao da bi prilikom posjeta Bosni i Hercegovini želio posjetiti Međugorje«.

To svjedočenje predsjednika Tuđmana poslužilo mi je citirati ovaj dio izjave kardinala Ratzingera o tome da se: »Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može ustvrditi kako je riječ o nadnaravnim ukazanjima ili objavama (...) za mjesta ukazanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena«. Ne znači to da nije moguće njezino mijenjanje u budućnosti.

To je i normalno shvaćanje Crkve u sličnim slučajevima. Papina želja, kako svjedoči predsjednik Tuđman, da posjeti Međugorje upućuje nas na zaključak da je Međugorje u viđenju novog svjetskog poretka, civilizacije ljubavi, bivšeg pape Ivana Pavla Drugog zauzimalo važno mjesto.

Prema mjesečniku Naša ognjišta XXI. (1991.) br. 10, pokojni fra Slavko Barbarić svjedoči svoj susret s kardinalom Ratzingerom u Linzu na susretu više od tristo svećenika koji su raspravljali o iskustvima ispovijedi u Međugorju. S kardinalom Ratzingerom imao je duži razgovor, i to baš o Međugorju. Fra Slavko, s velikom odgovornošću u tom vremenu, kaže da mu je Ratzinger rekao: »... Crkva ne želi ništa gušiti što donosi dobre duhovne plodove. Ali što se tiče ukazanja, naglasio je da ne može još reći ni da niti ne. Zato će komisija Biskupske konferencije nastaviti sa svojim radom«.

Kardinal Ratzinger nadahnuto je govorio o Međugorju i 1991. Na naslovnoj stranici Neue Bildpost od 8. rujna 1991. najavio je »... skoro rješenje međugorskog pitanja i obećao da će se u svakom slučaju nastojati održati hodočasničko mjesto Međugorje kao mjesto molitve«.

Doista se postavlja veliko pitanje o tome iz kojih izvora i zbog čega Globusov novinar u trenutku svjetskog raspoloženja s novim papom insinuira i neistinito iznosi tvrdnju da je »novi papa protivnik Međugorja«, i to na naslovnici toga tjednika i na reprezentativnom dvostraničnom obojenom prostoru, što bi valjda trebalo sugerirati čitateljima nešto negativno o papi koji tek stupa na dužnost, ili pak Hrvatima kao poznatim štovateljima Blažene Djevice Marije istaknuti »potrebu opreza« prema Njezinu štovanju jer, eto, ni Papa nije na čistu s tim štovanjem.

»Hodajmo u istini«, kazao bi pokojni kardinal Kuharić, jer daleko je bolje pisati istinu nego je izmišljati.»